Римске бројке у настави и граматичким и правописним приручницима српског језика

Горан Н. Зељић, Универзитет у Београду, Учитељски факултет, имејл: goran.zeljic@uf.bg.ac.rs
Љубица Д. Весић, Универзитет у Београду, Учитељски факултет
Иновације у настави, XXXII, 2019/1, стр. 75–88

| PDF | | Extended summary PDF |
doi: 10.5937/inovacije1901075Z

 

Резиме: Правописном нормом одређено је да се римске бројке (бројеви) употребљавају за означавање редних бројева и да представљају семантички еквивалент арапским бројкама са тачком, односно редним бројевима као бројевној врсти. Следствено томе, правописном нормом се одређује да се, за разлику од арапских бројки, уз које је обавезна тачка да би се истакло да се њима означава редни број (12. = дванаести; 12 = дванаест), код римских бројки тачка не пише (нпр. XLVI ФЕСТ = 46. ФЕСТ). Имајући то у виду, аутори су као циљ рада истакли проверу заступљености римских бројки у систему бројевних врста у релевантним правописним и граматичким приручницима (од Белићевог и Матичиних правописа до Нормативне граматике) и понудили решења којима ће се регулисати њихов нормативни статус и место у настави правописа и граматике српског језика. У раду ће бити анализирани и резултати које су постигли кандидати на пријемном испиту на Учитељском факултету у Београду 2017. године на задацима који су били посвећени познавању римских бројки. Узорак је чинило триста осамдесет и шест кандидата на обама смеровима. Истраживање треба да покаже у којој мери су знања која ученици стичу наставом правописа довољна за јасно разликовање функционалне маркираности римских бројки (с једне стране, као језичких, а, са друге, као математичких знакова).

Кључне речи: српски језик, правопис, бројевна врста, редни број, бројка.

 

Summary: The orthographic norm specifies that Roman numerals (numbers) are used to denote ordinal numbers and represent a semantic equivalent to Arabic numerals with a full-stop, or ordinal numbers, as a numerical type, and therefore, with Roman numerals, the full-stop is not written (for example, XLVI FEST = 46 FEST). Bearing this in mind, the authors highlighted the importance of Roman numerals in the system of numerical types in the relevant orthography and grammar handbooks (from Belić’s and Matica’s orthography handbooks to Normative Grammar) and offered solutions that would regulate their normative status and place in the orthography and grammar of the Serbian Language. The paper analyzes the results obtained from the candidates at the entrance exam at the Teacher Education Faculty in Belgrade in 2017 on the tasks related to the knowledge of Roman numerals. The sample consisted of 405 candidates from both departments. The results of the research show that the knowledge that students acquire in the instruction of orthography is insufficient to clearly distinguish the functional marking of Roman numerals (on one hand, as linguistic, and on the other, as mathematical symbols). The results indicate the need for a systematic processing of Roman numerals within ordinal numbers (as one of the alternative solutions for their expression, in addition to the numerical word and Arabic numerals with a full-stop).

Keywords: Serbian Language, orthography, numerical type, ordinal number, digit.

 

Литература

  • Babić, S., Moguš, M. (2011). Hrvatski pravopis. Zagreb: Školska knjiga.
  • Belić, A. (1923). Pravopis srpskohrvatskog književnog jezika. Beograd: Izdavačka knjižarnica Gece Kona.
  • Belić, A. (1934). Pravopis srpskohrvatskog književnog jezika. Beograd: Izdavačkо i knjižarsko preduzeće Geca Kon A. D.
  • Belić, A. (1952). Pravopis srpskohrvatskog književnog jezika. Prosveta: Beograd.
  • Dejić, M. (1990). Tajni svet matematike. Beograd: Nolit.
  • Dešić, M. (2015). Pravopis srpskog jezika, školsko izdanje. Beograd: Klett.
  • Dragićević, R. (2005). Srpski jezik za četvrti razred osnovne škole. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva.
  • Dragićević, R. (2011). Srpski jezik i jezička kulutura za 5. razred osnovne škole. Beograd: Zavod za udžbenike.
  • Hrvatski pravopis (2013). Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlјe.
  • Klikovac, D. (2011). Srpski jezik i jezička kultura za 8. razred osnovne škole. Beograd: Zavod za udžbenike.
  • Klikovac, D., Nikolić, M. (2014). Srpski jezik 2 (za drugi razred gimnazija i srednjih stručnih škola). Beograd: Eduka.
  • Lompar, V. (2007). Srpski jezik za 5. razred osnovne škole. Beograd: Klett.
  • Lompar, V. (2011). Srpski jezik za 8. razred osnovne škole. Beograd: Klett.
  • Lompar, V., Antić, A. (2014). Gramatika, Udžbenik za drugi razred gimnazija i srednjih stručnih škola. Beograd: Klett.
  • Marinković, S. (2006). Zabavna gramatika za četvrti razred osnovne škole. Beograd: Kreativni centar.
  • Nikolić, M., Nikolić, M. (2007). Srpski jezik i kultura izražavanja za 4. razred osnovne škole. Beograd: Zavod za udžbenike.
  • Nikolić, M., Nikolić, M. (2008). Srpski jezik i jezička kultura za 5. razred osnovne škole. Beograd: Zavod za udžbenike.
  • Pešikan, M., Jerković, J., Pižurica, M. (1993). Pravopis srpskoga jezika. Novi Sad: Matica srpska.
  • Pešikan, M., Jerković, J., Pižurica, M. (2010). Pravopis srpskoga jezika. Novi Sad: Matica srpska.
  • Pešikan, M., Jerković, J., Pižurica, M. (2011). Pravopis srpskoga jezika. Novi Sad: Matica srpska.
  • Pešikan, M. (1987). O današnjem stanju našeg književnog jezika (pravopisna pitanja). Književnost i jezik. 1–2, 109–120.
  • Piper, P., Klajn, I. (2013). Normativna gramatika srskog jezika. Novi Sad: Matica srpska.
  • Pravopis srpskohrvatskoga književnog jezika (1960). Novi Sad, Zagreb: Matica srpska, Matica hrvatska.
  • Simić, R. (2016). Srpski pravopis. Beograd: Jasen.
  • Srdić, J. (2018). Dar reči – gramatika za srpski jezik i književnost za peti razred osnovne škole. Beograd: Logos.
  • Stanojčić, Ž., Popović, LJ. (2011). Gramatika srpskog jezika. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva.
  • Stevanović, M. (1991). Savremeni srpskohrvatski jezik (Gramatički sistemi i književnojezička norma). Beograd: Naučna knjiga.
  • Štasni, G., Dobrić, N. (2011). Srpski jezik i jezička kultura (udžbenik za osmi razred). Beograd: Eduka.
  • Zelјić, G. (2013). Čitanje i pisanje brojeva ciframa (brojkama) i slovnim znacima u školskoj i opštoj praksi. Inovacije u nastavi. XXVI (2), 52–59.
  • Zelјić, G. (2014). Brojevi kao vrsta reči u gramatičkim udžbenicima za osnovnu školu. Inovacije u nastavi. XXVII (1), 42–54.
  • Zelјić, G. (2014). Pravopisna rešenja vezana za brojeve – od Vukove Pismenice do danas. Naučni sastanak slavista u Vukove dane. 44 (1), 439–449.
  • Zelјić, G. (2016). Pravopisna znanja budućih učitelјa i vaspitača. Književnost i jezik. 3–4, 263–277.
  • Žeželј Ralić, R. (2018). O jeziku – srpski jezik za četvrti razred osnovne škole. Beograd: Klett.

 

Copyright © 2019 by the authors, licensee Teacher Education Faculty University of Belgrade, SERBIA. This is an open access article distributed under the terms of the Creative Commons Attribution License (CC BY 4.0) (https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/), which permits unrestricted use, distribution, and reproduction in any medium, provided the original paper is accurately cited.

Избор језика
Open Access Statement
345 Open access declaration can be found on this page

Information about copyright 345 Teaching Innovations are licensed with Creative Commons Attribution License (CC BY 4.0). Information about copyright can be found on this page.
Open Access Journal
345
Индексирано у
345   This journal was approved on 2018-01-22 according to ERIH PLUS criteria for inclusion. Download current list of ERIH PLUS approved journals.
Индексирано у
345 University of Belgrade, Teacher Education Faculty has entered into an electronic licensing relationship with EBSCO Information Services, the world's most prolific aggregator of full text journals, magazines and other sources. The full text of Teaching Innovations / Inovacije u nastavi is available now on EBSCO's international research databases.
Индексирано у
345
Ethics statement
345 Publication ethics and publication malpractice statement can be found on this page.
Пратите Иновације у настави
345   345   345