Правописна норма у издањима Нушићевих Хајдука и потребе савремене наставе

Горан Н. Зељић, Универзитет у Београду, Учитељски факултет, Београд, Србија, имејл: goran.zeljic@uf.bg.ac.rs
Иновације у настави, XXXIV, 2021/2, стр. 116–129

| PDF | | Extended summary PDF |
DOI: 10.5937/inovacije2102116Z

 

Резиме: На примеру романа Хајдуци Бранислава Нушића, као школске лектире за пети разред основне школе, у раду је анализирана усклађеност десет одабраних издања овог дела са правописном нормом која је била актуелна у време када су та издања објављивана. Одабрано је десет издања овог дела, и то почев од првог (1933/34) до једног од најновијих (2018), како би се обухватила оба периода српске правописне норме – први, Белићев, с издањима из 1923, 1930, 1934. и 1950. године, и други – Матичин, са издањима из 1960. године (заједно с Матицом хрватском), те 1993. и 2010. године, чији су аутори М. Пешикан, М. Пижурица и Ј. Јерковић. С намером да се потцрта значај ове анализе за наставну праксу, анализом је обухваћена и уџбеничка литература (читанке) у којој је ово дело представљено у виду одломака. Имајући у виду то да се језичке компетенције наших ученика у домену граматичке и правописне норме развијају и читањем школске лектире којој припадају Нушићеви Хајдуци, циљ рада је да се утврди у којој мери су и у вези с којим правописним правилима приређивачи различитих издања овог романа за децу усклађивали Нушићев текст са правописном нормом актуелном за време објављивања тог дела.

Кључне речи: српски језик, правопис, књижевноуметинички функционални стил, лектира.

 

Summary: Using the example of “Hajduci” by Branislav Nušić, as school extensive reading for the fifth grade of primary school, this paper analyzes the compliance of ten selected editions of this work with the orthographic norm that was current at the time when these editions were published. Ten editions of this work were selected, starting from the first edition (1933/34), to the most recent one (2018), aiming to cover both periods of Serbian orthographic norm – the first, Belić’s period, with the editions from 1923, 1930, 1934, 1950, and the second period, of Matica Srpska orthographic norm, with the editions from 1960 (together with Matica hrvatska), and in 1993 and 2010 whose authors are M. Pešikan, М. Pižurica and J. Jerković. In order to emphasize the importance of this analysis for teaching practice, it also includes the textbooks (readers) containing the excerpts from the novel “Hajduci”. Bearing in mind that the students’ language competencies in the field of grammar and orthographic norms are also developed by reading the works included in the reading lists, such as Nušić’s “Hajduci”, the aim of this paper is to determine to what extent, and according to which orthographic rules, the publishers of the later editions of this novel harmonised it with the current ortographic norm.

Keywords: Serbian language, orthography, literary and artistic functional style, reading.

 

Извори

  • Nedeljnik, 11. 5. 2016. Posećeno 26. 8. 2020. na: https://arhiva.nedeljnik.rs/nedeljnik/portalnews/pravda-zapismenu-devojcicu-da-li-se-pise-smrt-majke-jugovica-ili-smrt-majke-jugovica
  • Hajduci – izdanja:
    (1934). Beograd: Izdavačka knjižarnica Radomira Ćukovića.
    (1959). Sarajevo: Džepna knjiga.
    (1973). Beograd: BIGZ.
    (1978). Beograd: Nolit–Prosveta–Zavod za udžbenike.
    (1986). Beograd: Nolit.
    (1996). Novi Sad: Zmaj.
    (2000). Beograd: Кreativni centar.
    (2008). Beograd: Srpska književna zadruga.
    (2012). Novi Sad: Riznica lepih reči.
    (2018). Beograd: BIGZ Školstvo.
  • Marinković, S., Marković, S. (2018). Čitanka za peti razred osnovne škole. Beograd: Kreativni centar.
  • Mrkalj, Z., Nestorović, Z. (2018). Raskovnik, čitanka za 5. razred osnovne škole. Beograd: Klett.
  • Stanković Sošo, N., Suvajdžić, B. (2019). Čarolija stvaranja, čitanka za peti razred osnovne škole. Beograd: Novi logos.

Литература

  • Belić, A. (1923а). Pravopis srpskohrvatskog književnog jezika. Beograd: Izdavačka knjižarnica Gece Kona.
  • Belić, A. (1923б). О savremenom pravopisu srpskohrvatskog književnog jezika. Prosvetni glasnik, 1–5, XL.
  • Belić, A. (1930). Pravopis srpskohrvatskog književnog jezika. Beograd: Izdavačka knjižarnica Gece Kona.
  • Belić, A. (1934). Pravopis srpskohrvatskog književnog jezika. Beograd: Izdavačka knjižarnica Gece Kona.
  • Belić, A. (1950). Pravopis srpskohrvatskog književnog jezika. Prosveta: Beograd.
  • Bulatović, V. (2016). Metodički pristup romanu Hajduci Branislava Nušića. Savremena proučavanja jezika i književnosti. Zbornik radova sa VIII naučnog skupa mladih filologa Srbije, VIII (2), 491–498. Kragujevac: Filološko-umetnički fakultet.
  • Cvetanović, V. (1996). Samostalni i stvaralački rad u nastavi srpskog jezika. Beograd: Bodex.
  • Cvetanović, Z. (2012). Čitanka u razrednoj nastavi. Beograd: Učiteljski fakultet.
  • Jovanović, Z. (2002). Оbrada domaće lektire u mlađim razredima osnovne škole. Beograd: Anturijum.
  • Кebara, Đ. (2019). Hajduci Branislava Nušića kao romaneskna pretpostavka srpske dečje književnosti. Uzdanica, 16 (2); 103–116.
  • Кlajn, I. (1995). Rečnik jezičkih nedoumica. Beograd: Čigoja štampa.
  • Kojen, L. (2010). Аntologija srpske lirike 1900–1914. Beograd: Čigoja štampa.
  • Milatović, V. (2019). Мetodika nastave srpskog jezika i književnosti u mlađim razredima osnovne škole. Beograd: Učiteljski fakultet.
  • Nikolić, M. (1992). Metodika nastave srpskog jezika i književnosti. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva.
  • Stevanović, M., Jonke, Lj. (ur.) (1960). Pravopis srpskohrvatskoga književnog jezika. Novi Sad – Zagreb: Matica srpska – Matica hrvatska.
  • Pešikan, M., Jerković, J. i Pižurica, M. (1993). Pravopis srpskoga jezika. Novi Sad: Matica srpska.
  • Pešikan, M., Jerković, J. i Pižurica, M. (2010). Pravopis srpskoga jezika. Novi Sad: Matica srpska.
  • Pijanović, P. (2014). Leksikon obrazovnih termina. Beograd: Učiteljski fakultet.
  • Ristić, B. (2014). Didaktičko-metodički pristup romanu „Hajduci“ Branislava Nušića. Zbornik radova Učiteljskog fakulteta Prizren-Leposavić, 8, 103–109.
  • Stevanović, M. (1986). Savremeni srpskohrvatski jezik (gramatički sistemi i književnojezička norma). Beograd: Naučna knjiga.
  • Zeljić, G. (2019). Genitivni znak ili znak dužine. Srpski jezik, 24 (1), 659–674.

Copyright © 2021 by the authors, licensee Teacher Education Faculty University of Belgrade, SERBIA. This is an open access article distributed under the terms of the Creative Commons Attribution License (CC BY 4.0) (https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/), which permits unrestricted use, distribution, and reproduction in any medium, provided the original paper is accurately cited

Избор језика
Open Access Statement
345 Open access declaration can be found on this page

Information about copyright 345 Teaching Innovations are licensed with Creative Commons Attribution License (CC BY 4.0). Information about copyright can be found on this page.
Open Access Journal
345
Индексирано у
345   This journal was approved on 2018-01-22 according to ERIH PLUS criteria for inclusion. Download current list of ERIH PLUS approved journals.
Индексирано у
345 University of Belgrade, Teacher Education Faculty has entered into an electronic licensing relationship with EBSCO Information Services, the world's most prolific aggregator of full text journals, magazines and other sources. The full text of Teaching Innovations / Inovacije u nastavi is available now on EBSCO's international research databases.
Индексирано у
345
Ethics statement
345 Publication ethics and publication malpractice statement can be found on this page.
Пратите Иновације у настави
345   345   345